◎ Mai le sami i le vai inu pe a pa'i i se faamau |Tala Fou a le MIT

O ata na sii mai i luga o le upega tafaʻilagi a le Massachusetts Institute of Technology Press Office o loʻo avanoa mo faʻalapotopotoga e leai ni tupe mama, le aufaasālalau, ma tagata lautele i lalo o le Creative Commons Attribution NonCommercial No Derivatives License.E le mafai ona e suia ata ua saunia se'i vagana ua tipi i le lapopoa sa'o.E tatau ona fa'aoga aitalafu pe a ta'alo ata;afai e le o lisiina i lalo, faafesootai le ata i le “MIT”.
Ua fausia e le au su'esu'e i le Massachusetts Institute of Technology se masini fa'amama feavea'i e la'ititi ifo i le 10 kilokalama e aveese ai fasimea ma masima e maua mai ai le vai inu.
O le masini lapopoa o atopa'u e fa'aogaina ai le eletise e itiiti ifo nai lo le tau telefoni ma e mafai fo'i ona fa'aola e se la'ititi la'ititi la'ititi la'ititi e mafai ona fa'atau i luga ole laiga mo le tusa ma le $50.E otometi lava ona gaosia vai inu e sili atu i tulaga o le Faalapotopotoga o le Soifua Maloloina a le Lalolagi.O lo'o fa'apipi'iina le tekonolosi i se masini fa'aoga-fa'aoga e galue i leoomi se faamau.
E le pei o isi masini vai feavea'i e mana'omia le vai e ui atu i se faamama, o lenei masini e fa'aogaina le eletise e aveese ai vaega mai vai inu.E le manaʻomia le sui o le filiga, faʻaitiitia ai le manaʻomia mo le tausiga umi.
E mafai ona fa'ataga ai le vaega e fa'ata'atia i nofoaga mamao ma fa'atapula'aina puna'oa, e pei o nu'u i atumotu laiti po'o luga o va'a uta uta i fafo.E mafai foʻi ona faʻaaogaina e fesoasoani ai i tagata sulufaʻi o loʻo sosola i faʻalavelave faʻalenatura poʻo fitafita o loʻo aʻafia i galuega a le militeri umi.
“O le taualuga moni lava lea o le 10 tausaga o le faigamalaga mo a’u ma la’u ‘au.I le tele o tausaga sa matou galulue ai i le fisiki i tua atu o faiga faʻamama eseese, ae tuʻu uma nei faʻalautelega i totonu o se atigipusa, fausia se faiga ma faia i le sami.Ua matua tauia ma o se aafiaga tauia mo aʻu, "o le tala lea a le tusitala sinia Jongyoon Han, o se polofesa o inisinia eletise, komepiuta faasaienisi, ma bioengineering ma o se sui o le Electronics Research Laboratory (RLE).
Na fa'atasia Khan e le tusitala muamua o Jungyo Yoon, RLE Fellow, Hyukjin J. Kwon, sa avea muamua ma sui o le postdoctoral, Sungku Kang, postdoctoral fellow i Northeastern University, ma le US Army Combat Capabilities Development Command (DEVCOM) Eric Braque.O le suʻesuʻega na faʻasalalau i luga ole laiga ile tusi talaaga Science Science & Technology.
Na fa'amatala e Yoon e masani lava ona mana'omia e la'au fa'amama fe'avea'i fa'atauva'a ni pamu maualuga e fa'aoso ai le vai e ala i fa'amama, e faigata ona fa'aitiiti e aunoa ma le fa'afefeina o le malosi o le iunite.
Nai lo lena, o latou masini e faʻavae i luga o se metotia e taʻua o le ion-concentration polarization (ICP), lea na paeonia ai le vaega a Khan i le 10 tausaga talu ai.Nai lo le faʻamamaina o le vai, o le ICP process e faʻaaogaina se eletise eletise i se membrane o loʻo i luga ma lalo ifo o le alavai.Pe a o'o atu i totonu o le pa'u ni mea e tu'uaia lelei pe leaga, e aofia ai molelaula masima, siama ma siama, e te'a ese mai ai.O vaega o lo'o molia o lo'o fa'atonuina i totonu o se vaitafe lona lua o le vai, lea e iu lava ina fa'ate'a.
O le faiga lea e aveese ai ma'a ta'ava ma fa'asa'o, ma fa'ataga ai le vai mama e ui atu i alavai.Talu ai e naʻo le manaʻomia o se pamu maualalo, ICP faʻaaogaina le malosi nai lo isi tekinolosi.
Ae e le o taimi uma e aveese ai e le ICP uma masima opeopea i le ogatotonu o le alalaupapa.O lea na faia ai e le au suʻesuʻe se faiga lona lua e taʻua o le electrodialysis e aveese ai le masima o totoe.
Na faʻaaogaina e Yun ma Kang le masini aʻoaʻoga e suʻe ai le tuʻufaʻatasiga atoatoa o le ICP ma le electrodialysis modules.O le seti sili ona lelei e aofia ai le lua-laasaga ICP faagasologa lea e ui atu ai le vai i totonu o modules e ono i le laasaga muamua, ona ui atu lea i le tolu modules i le laasaga lona lua, sosoo ai ma le electrodialysis process.E fa'aitiitia ai le fa'aogaina o le malosi a'o faia le fa'agasologa o le fa'amamāina o ia lava.
"E ui lava e moni e mafai ona puʻeina nisi o vaega o loʻo molia e le ion exchange membrane, pe afai e puʻeina, e mafai ona faigofie ona tatou aveese vaega faʻapipiʻi e ala i le suia o le polarity o le eletise eletise," o le faʻamatalaga lea a Yun.
Na latou faʻaitiitia ma teu le ICP ma le electrodialysis modules e faʻaleleia ai le malosi o le malosi ma faʻatagaina latou e ofi i totonu o iunite feaveaʻi.Ua fausia e le au suʻesuʻe se masini mo tagata e le o ni faʻapitoa e amata ai le faʻagasologa o le faʻamama faʻamaʻi ma le faʻamamaina i le naʻo le tasifaamau.O le taimi lava e pa'ū ifo ai le salinity ma le numera o mea'ai i lalo o ni tapulaa, e logoina e le masini tagata fa'aoga ua sauni le vai e inu.
Na faia foʻi e le au suʻesuʻe se telefoni feaveaʻi e faʻatautaia le masini ma lipotia faʻamatalaga moni i luga o le faʻaaogaina o le malosi ma le suavai.
Ina ua maeʻa suʻesuʻega suʻesuʻe i vai e eseese tikeri o le salinity ma le turbidity (turbidity), na faʻataʻitaʻiina le masini i le malae i Boston's Carson Beach.
Na seti e Yoon ma Kwon le atigipusa i luga o le faletupe ma faapau le fafaga i totonu o le vai.Pe a ma le afa itula, ona faatumu lea e le masini se ipu palasitika i vai inu mama.
"Sa matua fiafia ma ofo i le manuia e oo lava i le amataga muamua.Ae ou te manatu o le mafuaʻaga autu o lo matou manuia o le faʻaputuina o nei faʻaleleia laiti uma na matou faia i luga o le ala, ”o le tala lea a Khan.
O le vai e maua mai e sili atu i tulaga lelei a le Faalapotopotoga o le Soifua Maloloina a le Lalolagi, ma o le faʻapipiʻiina e faʻaitiitia ai le aofaʻi o mea faʻamalo tumau e le itiiti ifo i le 10 taimi.O la latou fa'ata'ita'iga e maua ai le vai inu ile fua ole 0.3 lita ile itula ma fa'aaoga na'o le 20 watt-itula ile lita.
Fai mai Khan, o se tasi o luʻitau tele i le atinaʻeina o se masini feaveaʻi o le fatuina lea o se masini faʻaogaina e mafai e se tasi ona faʻaogaina.
O loʻo faʻamoemoe Yoon e faʻatau pisinisi tekinolosi e ala i se amataga na ia fuafua e faʻalauiloa e faʻaoga atili ai le masini ma faʻaleleia lona malosi malosi ma le faʻatinoga.
I totonu o le fale su'esu'e, e mana'o Khan e fa'aoga lesona na ia a'oa'oina i le sefulu tausaga talu ai i fa'afitauli o le lelei o le vai i tua atu o le fa'amama, e pei o le vave iloa o mea leaga i vai inu.
“E mautinoa lava o se galuega fiafia ma ou te mitamita i le alualu i luma ua tatou faia i le taimi nei, ae o loʻo tele pea galuega e tatau ona fai,” o lana tala lea.
Mo se faʻataʻitaʻiga, e ui o le "atinaʻeina o masini feaveaʻi e faʻaaoga ai le electromembrane o se auala muamua ma manaia mo le faʻamamaina o vai laiti," o aʻafiaga o le faʻaleagaina, aemaise lava pe a maualuga le paʻu o le vai, e mafai ona matua faʻateleina ai manaʻoga tausiga ma tau o le malosi. , o le tala lea a Nidal Hilal, Polofesa inisinia ma le faatonu o le Abu Dhabi Water Research Center i le Iunivesite o Niu Ioka, o le na le auai i le suʻesuʻega.
"O le isi tapulaa o le faʻaaogaina o mea taugata," o lana faʻaopoopo mai lea."E manaia le vaʻai i faiga tutusa e faʻaaoga ai mea taugofie."
O le suʻesuʻega na faʻatupeina i se vaega e le DEVCOM Soldier Center, le Abdul Latif Jameel Water and Food Systems Laboratory (J-WAFS), le Northeastern University Postdoctoral Fellowship Program i le Experimental Artificial Intelligence, ma le Ru Institute of Artificial Intelligence.
O tagata suʻesuʻe i le MIT's Electronics Research Laboratory ua latou atinaʻe se vai feaveaʻi e mafai ona liua le sami i vai inu saogalemu, e tusa ai ma le Fortune's Ian Mount.Na tusia e Mount o le saienitisi suʻesuʻe Jongyun Khan ma le tamaititi aʻoga Bruce Crawford na faavaeina le Nona Technologies e faʻatau pisinisi le oloa.
O tagata suʻesuʻe i le Massachusetts Institute of Technology "ua latou atiaʻe se masini faʻafefeteina e leai se totogi e aofia ai le tele o vaega o evaporators e toe maua ai le vevela mai le condensation o ausa vai, faʻateleina lona lelei atoatoa," Neil Nell Lewis lipoti CNN."Ua fautua mai le au suʻesuʻe e mafai ona faʻatulagaina e pei o se laulau faʻafefete i le sami, paipa vai fou i le matafaga, pe mafai foi ona mamanuina e tautua ai se aiga e tasi e faʻaaogaina i totonu o se tane vai," o le tusi lea a Lewis.
Ua fausia e le au su'esu'e a le MIT se atopa'u lapo'a masini fa'amama fe'avea'i e mafai ona liua vai masima i vai inu i leoomi se faamau, lipotia Elisaveta M. Brandon o le Kamupani Anapogi.O le masini e mafai ona avea ma "mea faigaluega taua mo tagata i motu mamao, vaʻa uta i fafo, ma e oʻo lava i tolauapiga sulufaʻi latalata i vai," o le tusi lea a Brandon.
Na tusia e le tusitala o Motherboard Audrey Carlton e faapea, ua fausia e le au suʻesuʻe a le MIT “se masini e faamama ai le saline e leai se faamama, feaveaʻi e faaaogā ai le eletise e gaosia i le la e aveese ai vaega e pei o le masima, siama ma siama.”O le utiuti ose fa'afitauli fa'atupula'ia mo tagata uma ona o le si'itia o le suasami.Matou te le mananaʻo i se lumanaʻi leaga, ae matou te mananaʻo e fesoasoani i tagata ia saunia mo ia.
O se masini fa'amama fa'aola fa'aola feavea'i na fausia e le au su'esu'e a le MIT e mafai ona gaosia vai inu i lepa'i i se faamau, e tusa ai ma Tony Ho Tran o The Daily Beast."O le masini e le faʻalagolago i soʻo se faamama e pei o vai masani," na tusia e Tran."Nai lo lena, e faʻafefeina le vai e aveese ai minerale, e pei o vaega masima, mai le vai."